Česta pitanja – Kućne životinje

Ako ste pronašli napuštenoga psa, prva postaja je veterinar koji može psu očitati čip i tako pronaći skrbnika. To se može obaviti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti pa otiđite do one koja vam je najbliža.

Ako pas nije mikročipiran (iako je to zakonska obaveza), nazovite Info centar skloništa za napuštene životinje Dumovec ukoliko ste na području grada Zagreba. Ako niste, na web stranici jic.mps.hr možete vidjeti popis svih skloništa u RH. Nazovite najbliže Vama i poslušajte upute koje će vam dati.

Za mačke ne postoji sklonište u Republici Hrvatskoj. Neka skloništa primit će mačku ako je ozlijeđena, i to samo na liječenje, a potom će ju vratiti na mjesto gdje je pronađena. Mačkama se može pomoći kastracijom i vraćanjem u područje iz kojeg su i uzete.

Skloništa su najčešće prepuna i teško im je primiti još jednu novu životinju. Stoga pokušajte što više oglasiti napuštenoga psa ili mačku, kako bi se povećale šanse da životinja što prije nađe novi dom. Osim prijateljima i poznanicima, životinju možete besplatno oglasiti u internetskim i tiskanim oglasnicima te na forumima i društvenim mrežama.

Napišite priču životinje, gdje je nađena, kako, opišite njezine navike i karakter te navedite kakav dom joj tražite, kako se slaže s drugim životinjama i ljudima/djecom. Lijepe fotografije su nužan uvjet uspješnog udomljenja pa stoga ne oklijevajte postaviti i nekoliko fotografija, ne samo jednu; neka budu dobre kvalitete i jasne.

Popis medija koji oglašavaju izgubljene i napuštene kućne životinje može se naći ovdje.

Ako imate mogućnost negdje u svojoj okolici staviti fizički oglas za udomljavanje životinje, također ga stavite. Udomitelje mačića i štenaca možete uputiti da, kada životinja napuni šest mjeseci, ispune prijavnicu za kastraciju po povoljnijoj cijeni.

Ako ste našli ranjenu životinju u Zagrebu, između 7 i 19 sati možete nazvati Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba na broj telefona 01/2008-354. Od 19 do 7 sati za hitne intervencije za ranjene životinje možete nazvati Centar 112.

U drugim hrvatskim gradovima nisu organizirane službe za prihvat i liječenje ranjenih životinja. Kada nađete ranjenu životinju, nazovite Centar 112, gradsko sklonište (ako postoji) i/ili zovite poglavarstvo grada i tražite da vas upute gdje možete ostaviti napuštenu životinju na besplatnom liječenju i zbrinjavanju.

Prema Zakonu o zaštiti životinja (2017.) sva skloništa moraju provoditi no-kill politiku, odnosno zabranjeno je ubijati životinju nakon određenog perioda.

Sva skloništa možete pronaći na web stranici Jedinstveni informacijski centar za napuštene i izgubljene kućne ljubimce.

Ovdje su neka od njih:

SZŽ-002
Centar za razvoj poljoprivrede i trgovinu poljoprivrednim proizvodima d.o.o.
Utinja 12
47 000 Karlovac
098 1896 999, 047 654 461
skloniste@crpk.hr

SZŽ-004
Sklonište Dumovec – Ustanova ZOO vrt
Franjčevićeva 43
10 361 Dumovec
01 2008 354
azilzagreb@hotmail.com
www.azilzagreb.com

SZŽ-005
TIP-TIP, Specijalizirana veterinarska ambulanta i veterinarski higijeničarski servis
J. Lovretića 10
32100 Vinkovci
032 306 901
www.tip-tip.hr

SZŽ-006
Sklonište za životinje
Petina bb
10 410 Velika Gorica
01 2406 835, 098 414 113
alphadog.team@gmail.com

SZŽ-007
Veterinarska stanica Beli Manastir d.o.o.
Osječka 128
Beli Manastir 31300
031 700 470, 031 703 165
beli.manastir@vsbm.hr
www.vsbm.hr

SZŽ-008
Veterinarska ambulanta Cerje-Pokupsko d.o.o.
Cerje Pokupsko 29/c
10414 Pokupsko
01 6266 176, 095 8300 814
www.skloniste-pokupsko-cerje.net

SZŽ-009
Veterinarska stanica Sisak
Zagrebačka 85
44000 Sisak
044 527 711, 044 527 722
veterinarska-st.sisak@sk.htnet.hr

SZŽ-010
Veterinarska stanica Kutina d.o.o.
V. Nazora 61
44320 Kutina
044 680 421, 044 625 170
veterinarska.stanica.kutina@sk.htnet.hr

SZŽ-011
AS EKO
Industrijska zona Podi
Dolačka 2
Šibenik 22000
022 335 431
as-eko@as-eko.hr
www.as-eko.hr

SZŽ-012
Veterinarska stanica Rijeka
Lič bb
51323 Lič
051 320 263, 051 320 139
www.vetstri.hr

SZŽ-013
KUTEREVO – Velebitska udruga ‘Vuk’- Sklonište za medvjede
Kuterevo 103
53225 Kuterevo
053 799 222, 091 5835 412
kuk-kuterevo@gs.t-com.hr

SZŽ-014
Veterinarska ambulanta Poreč
M. Vlašića 45
Poreč 52440
052 432 128, 052 422 504
info@veterina-porec.com
www.veterina-porec.com

SZŽ-015
Veterinarska ambulanta Pula
Premanturska cesta bb
Kaštjun
52100 Pula
052 514 590
www.veterinarskastanicapula.hr

SZŽ-016
Sklonište za životinje ‘Prijatelji’
Tome Bratkovića b.b.,
40000 Čakovec
091 8988 004
info@prijatelji-zivotinja.org
www.prijatelji-zivotinja.org

SZŽ-017
Udruga za zaštitu životinja ‘Spas’
Mali Prelog bb
42000 Varaždin
042 330 004
udomljavanje@spas.hr
www.spas.hr

SZŽ-018
Sklonište za životinje ‘Šapa’
‘Šapa’ društvo za zaštitu životinja
Letičani 5
43000 Bjelovar
060 860 860
info@drustvo-sapa.hr
www.drustvo-sapa.hr

SZŽ-019
Veterinarska ambulanta Crikvenica
Kotorska 28
51260 Crikvenica
051 241 932
info@veterinari-crikvenica.hr
www.veterinari-crikvenica.hr

SZŽ-020
Sklonište za životinje Virovitica
Matije Gupca 63
33000 Virovitica
091 6202 900
feliks.vet@gmail.com
www.vet-feliks.hr

SZŽ-021
Sklonište za životinje Veterinarske stanice Jastrebarsko
Trešnjevka 61
10450 Jastrebarsko
01 6281 085, 01 6281 396
info@vsj.hr
www.vsj.hr

SZŽ-022
Sklonište za životinje – Veterinarske stanice Pakrac d.o.o.
Bučje bb
34550 Pakrac
034 411 019, 099 44 11 019
www.skloniste-pakrac.com

SZŽ-023
Sklonište za životinje – Otova kućica
Herešinska bb
48321 Peteranec
048 621 114, 048 621 800
veterinarska-stanica@kc.t-com.hr

SZŽ-024
Sklonište za životinje – Udruge za zaštitu životinja ‘Pobjede’
Nemetinska cesta bb
31000 Osijek
095 872 3087
www.pobjede.hr
facebook/Azil Osijek-volonteri

SZŽ-025
Sklonište za životinje – A.N.D.A.R. D.O.O.
Premanturska cesta 205
52203 Medulin
098 855 066

SZŽ-027
‘LUČ ZAGORJA’
Selnica bb
49246 Marija Bistrica
091 3300573, 091 5677481
www.skloniste-luc-zagorja.com

SZŽ-028
Mr. Dog
Braće Radić 35
Topolje
10316 Lijevi Dubrovčak
01 2895 063, 091 2895 063
jurajpiljek@gmail.com

SZŽ-029
Animalis centrum j.d.o.o.
Žuvanče bb
21212 Kaštel Sučurac
098 360908
www.facebook.com/zaklada.zazastituzivotinja

SZŽ-030
Privlaka
Busje bb
23233 Privlaka
091 906 6930
sklonistezaziv.privlaka@gmail.com

SZŽ-031
Uslužni obrt ‘Val dei Saresi’
Val dei Saresi 2b
52210 Rovinj
091 2017529
www.vet-rovinj.com/udomi-psa

SZŽ-032
Udruga Šapica
Krapinska bb
10298 Donja Bistra
095 926 3234
sapica@sapica.hr
www.sapica.hr

HOTEL ZA PSE ‘HOUSE4DOGS‘ – Bukevje 25 c, 10411 Orle (okolica Velike Gorice), 01 5620 350, 091 4440444, house4dogs@gmail.com

HOTEL ZA PSE I MAČKE VERNI – Vinobreška 20, Podsused, 01 3491444

HOTEL ATLAS (Natali Brezović-Savnik) – Stubička 576, Donja Bistra, 01 3391082, 098 1310310

HOTEL ZA PSE ”ČUDESNA ŠUMA” – Omejak 25, Gračani, 098517507 (098275784), matejradanovic@gmail.com

HOTEL DR. DOOLITTLE (Marijeta Mučoli) – Gajic 5, Hrvatski Leskovac, 01 6578181, 098 733339

HOTEL ŠAPICE d.o.o. , Zubinići 160a, Veprinac (kod Rijeke), 099/22-99-377 ili 098/965-8330, mail: sapice1@yahoo.com, čuvanje pasa, mačaka i ostalih malih životinja.

HOTEL ZA PSE MIRKO I TAMARA – Starčinjak 5, Galgovo, 091 5474742

HOTEL ZA PSE I MAČKE VICTORY TEAM (Nenad Dekanić) – Ulica Purgarija 29a, Kerestinec, Sv. Nedjelja, 01 3372790, 01 3372003, 098 1946701, 095 9023808 fax: 3372 006

KARLY – Slemenska 121, Horvati, Rakov potok, Zagreb, tel.: 01 6571163, 091 6571163, 099 6571163

PANSION ZA PSE (Anđelka Vidović) – Donja Jelsa 61, Karlovac, tel.: 047 637314, 098 365915

PANSION ZA PSE BLACK – Odvojak Svetog Duha 34, Kloštar Ivanić, 091 5961858

VETERINARSKA STANICA FILIPOVIĆ – Kukuljevićeva 1, Split, 098 320120

VETERINARSKA STANICA ZABOK – Matije Gupca 3, Zabok, tel: 049 221604, 098 228036, veterinarska.stanica.zabok@kr.t-com.hr

ZLATNA OGRLICA (Ingeborg i Zvonko Olujić) – Starogradska 7, Paukovac, 01 2065136, 098 863827

ZOE KLINIKA d.o.o. – Trnjanska cesta 126, Zagreb, 01 6050232

Vrtić za pse ‘NESI’ – Ul. Republike Austrije 36, Zagreb, 098 209769

HOTEL ZA MACE – 01 2395505, 098 9355333, 0-24h

Europansion, Odvojak Vrbje b.b., Zagreb (na Jarunskom jezeru), 091 6607395

Hotel za pse, Samoborski otok 51, Samobor, 01 3378737, 098 470960

Prijavnicu možete ispuniti na ovom linku.

Udruga Prijatelji životinja želi potaknuti građane da kastriraju slobodnoživuće mačke i napuštene životinje koje udome, kako bi se smanjio broj neželjenih i napuštenih životinja koje ljudi često truju, utapaju, dave te zlostavljaju i ubijaju na druge stravične načine.

U želji da pomogne mnogim građanima koji brinu o napuštenim životinjama i udomljavaju ih te skrbe o više životinja, a lošijeg su financijskog statusa, udruga Prijatelji životinja ostvarila je suradnju s veterinarima kako bi se savjesnim i odgovornim građanima omogućilo plaćanje kastracije životinja po povoljnijim cijenama.

Upiti i prijave za kastraciju vršit će se isključivo preko dolje objavljene prijavnice. Nakon prijave, Udruga će izdati potvrdu s kojom će se moći dogovoriti termin kastracije.

Ispunjena prijavnica vrijedi samo za jednu životinju. U slučaju interesa za kastraciju više napuštenih životinja, potrebno je ispuniti prijavnicu za svaku pojedinu životinju.

Postoji mogućnost posudbe opreme za hvatanje i prijevoz mačaka, odnosno ručne i automatske hvatalice, transportera s pomičnom stranicom, zaštitnih rukavica te mogućnost posudbe zaštitinih okovratnika za pse (potrebno navesti u rubrici: Opis situacije).

Napomena: ovaj program kastracije provodi se za napuštene životinje i životinje u procesu udomljavanja, a ne za kupljene životinje. Ako imate dodatnih pitanja, vezanih za Projekt i kastraciju općenito, možete nam se javiti na e-mail adresu Udruge.

Vaša je odgovornost da ne zlorabite naše povjerenje te da podaci u prijavnici budu istiniti.

Napuštanje životinje kažnjivo je prema Zakonu o zaštiti životinja novčanom kaznom do 15000 kuna i prijavljuje se veterinarskoj inspekciji.

Popis veterinarskih inspekcija po gradovima, odnosno županijama nalazi se ovdje. Prijave veterinarskoj inspekciji mogu se uputiti putem web obrasca Državnog inspektorata ili putem e-maila na online-prijave@dirh.hr.

Primjeri prijava: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=589.

Napuštanje životinja za područje grada Zagreba može se prijaviti i na stranicama Info centra.

U slučaju zanemarivanja životinje (prehrana, neprikladan smještaj, stalno držanje na lancu i lanac urezan u meso, vidljivo bolesna životinja, sumnja da životinja nije čipirana i cijepljena protiv bjesnoće, napuštanje životinje, nezbrinjavanje potomstva i sl.) prijava se upućuje:

• komunalnom redarstvu
• nadležnoj veterinarskoj inspekciji

Prijava se upućuje pismenim putem (e-mailom ili poštom) u kojoj treba navesti što više detalja koji upućuju na kršenje Zakona o zaštiti životinja i priložiti što više dokaza koji mogu poslužiti u svrhu dokazivanja navoda iz prijave (fotografije ili videosnimke, iskazi svjedoka, obdukcijski nalaz, veterinarska dokumentacija).

Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili vlasniku, odnosno skrbniku životinje, kao i o svjedocima koji mogu potvrditi navode iz prijave. Ako se radi o psu i ako postoji sumnja da nije cijepljen protiv bjesnoće i/ili mikročipiran (što je zakonska obaveza svakog skrbnika psa), svakako treba i to naglasiti, a na kraju svake prijave treba zatražiti povratnu informaciju o poduzetom.

Važno: anonimne prijave uglavnom se ne razmatraju. Ako želite ostati anonimni jer mislite da bi osoba koju prijavljujete mogla ugroziti vašu sigurnost, u potpisanoj prijavi nadležnoj instituciji naglasite da želite ostati anonimni prema prijavljenom. Tako inspekcija može kontaktirati vas kao svjedoka, ali prijavljenoj osobi neće dati vaše podatke.

Veterinarskoj inspekciji upućuje se i bilo koje drugo kršenje Zakona o zaštiti životinja poput loših uvjeta u zoo dućanima, klanja svinja bez prethodnog omamljivanja, neprikladno držanje tzv. domaćih životinja i tako dalje…

Komunalno redarstvo obavlja nadzor nad provedbom odredaba Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama. Takve Odluke propisane su za svaki grad posebno i mogu se pronaći na internetskim stranicama gradova.

Za područje grada Zagreba građani se mogu javiti komunalnom redarstvu:

Odsjek za nadzor držanja i postupanja sa životinjama
Voditeljica Odsjeka: Mirela Deveničar
Park Stara Trešnjevka 2, tel. 658-5747, faks: 658-5741

ili na e-mail redarstvo@zagreb.hr dok se adrese komunalnog redarstva drugih gradova mogu pronaći na internetskim stranicama pojedinog grada. Također, komunalno redarstvo provodi nadzor sukladno i svojim obavezama i ovlastima prema odredbama Zakona o zaštiti životinja.

Popis veterinarskih inspekcija po gradovima, odnosno županijama nalazi se ovdje. Prijave veterinarskoj inspekciji mogu se uputiti putem web obrasca Državnog inspektorata ili putem e-maila na online-prijave@dirh.hr.

Primjeri prijava: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=589.

Prijavu svakako treba poslati i policiji i Općinskom državnom odvjetništvu zbog kršenja članka 205., stavka 3. Kaznenog zakona:

Ubijanje ili mučenje životinja

Članak 205.

(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,

kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.

Ažurirano: svibanj 2020.

Kada se radi o neposrednom ugrožavanju zdravlja i života životinje te teškom zlostavljanju životinje (svi oblici fizičkog zlostavljanja), što hitnije treba pozivom na broj 192 zatražiti intervenciju policije koja sprječava daljnje ugrožavanje životinje i, ako se radi o mučenju i/ili usmrćivanju životinje, podnosi kaznenu prijavu.

Kaznenu prijavu zbog zlostavljanja i/ili usmrćivanja životinje treba podnijeti i svjedok zlostavljanja/usmrćivanja životinje ili osoba koja ima saznanja o tome, i to pismenim putem nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu zbog kršenja članka 205. Kaznenog zakona:

Ubijanje ili mučenje životinja

Članak 205.

(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,

kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,

kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.

Ako u nekome trenutku svjedočite zlostavljanju životinje na javnoj površini, odmah pozovite policiju. Članak 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94) zabranjuje mučenje i ubijanje životinja na javnome mjestu:

Član 30.

Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom.

Mučenje i ubijanje životinja treba prijaviti i nadležnoj veterinarskoj inspekciji. Pismenim putem upućuje se prijava u kojoj treba navesti što više detalja koji upućuju na kršenje Zakona o zaštiti životinja i priložiti što više dokaza koji mogu poslužiti u svrhu dokazivanja navoda iz prijave (fotografije ili videosnimke, iskazi svjedoka, obdukcijski nalaz, veterinarska dokumentacija).

Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili vlasniku životinje, kao i o svjedocima koji mogu potvrditi navode iz prijave.

Važno: anonimne prijave uglavnom se ne razmatraju. Ako želite ostati anonimni jer mislite da bi osoba koju prijavljujete mogla ugroziti vašu sigurnost, u potpisanoj prijavi nadležnoj instituciji naglasite da želite ostati anonimni prema prijavljenom. Tako inspekcija može kontaktirati vas kao svjedoka, ali prijavljenoj osobi neće dati vaše podatke.

Popis veterinarskih inspekcija po gradovima, odnosno županijama nalazi se ovdje. Prijave veterinarskoj inspekciji mogu se uputiti putem web obrasca Državnog inspektorata ili putem e-maila na online-prijave@dirh.hr.

Primjeri prijava: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=589.

Zlostavljanje životinja za područje grada Zagreba može se prijaviti i na stranicama Info centra Dumovec.

Ažurirano: svibanj 2020.

Prema odredbama čl. 64. i 65. Zakona o zaštiti životinja, veterinarski inspektor ‘vlasniku odnosno posjedniku može privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezinog života u istim uvjetima bio povezan s neotklonivom boli’. Oduzeta životinja smješta se u sklonište, a može se vratiti vlasniku ako se ispune uvjeti za njeno daljnje držanje ili ostaje u skloništu za životinje.

Također, zlostavljana životinja može se oduzeti i temeljem članka 205. Kaznenog zakona:

Ubijanje ili mučenje životinja

Članak 205.

(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,

kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,

kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.

Kako bi se zlostavljaču zabranilo daljnje nabavljanje novih životinja on mora biti ne samo prijavljen veterinarskoj inspekciji nego najmanje jednom osuđen za taj prekršaj. Naime, prema Zakonu o zaštiti životinja, za nanošenje kućnom ljubimcu boli, patnje i ozljeda ili namjernog izlaganja strahu ‘drugi put, fizičkoj osobi uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja kućnog ljubimca i zabrana nabavljanja druge životinje’. Iako smo se pri donošenju Zakona o zaštiti životinja izrazito protivili ovoj odredbi i tražili da se zlostavljaču odmah oduzme životinja i zabrani doživotno nabava i držanje bilo koje druge životinje, Ministarstvo poljoprivrede odbilo je taj prijedlog.

Trajno držanje pasa na lancu zabranjeno je novim Zakonom o zaštiti životinja od 26. listopada 2017. godine:

ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

DIO ŠESTI
ZAŠTITA KUĆNIH LJUBIMACA

Uvjeti držanja kućnih ljubimaca

Članak 51.
(4) Zabranjeno je držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora.

(5) Uvjete i način držanja kućnih ljubimaca iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.

Osim navedenog Zakona, držanje pasa je regulirano i gradskim i općinskim odlukama o načinu držanja kućnih životinja.

Odluke gradova i općina u RH dostupne su na internetu, a ako ih se netko ne drži, može se pozvati komunalno redarstvo. Komunalno redarstvo obavlja nadzor nad provedbom odredaba odluka o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama. Takve odluke propisane su za svaki grad posebno i mogu se pronaći na internetskim stranicama gradova.

Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama u gradu Zagrebu od svibnja 2015. godine: “Pas se ne smije držati tako da je trajno vezan ili trajno smješten u ograđenom prostoru za pse. Pas se smije vezati samo ako ne postoji mogućnost smještanja u ograđeni prostor za pse.” Za područje grada Zagreba građani se mogu javiti komunalnom redarstvu na tel. 01/610 1566 (svaki dan od 8 do 20 h) ili na e-mail redarstvo@zagreb.hr dok se adrese komunalnog redarstva drugih gradova mogu pronaći na internetskim stranicama pojedinog grada.

Ako lanac ozljeđuje životinju (preuzak, urezan, pretežak i slično), to se smatra zlostavljanjem životinja i prijavljuje se veterinarskoj inspekciji i policiji. Pismena prijava šalje se i ako je pas na lancu izložen gladi, žeđi, svim vremenskim uvjetima i potpunoj nemogućnosti dnevnog kretanja te ako je pothranjen, bolestan i letargičnog ponašanja.

Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili vlasniku, odnosno skrbniku životinje, kao i o svjedocima koji mogu potvrditi navode iz prijave. Ako postoji sumnja i da pas nije cijepljen ili mikročipiran, svakako treba i to naglasiti, a na kraju svake prijave treba zatražiti povratnu informaciju o poduzetom.

Važno: anonimne prijave uglavnom se ne razmatraju. Ako želite ostati anonimni jer mislite da bi osoba koju prijavljujete mogla ugroziti vašu sigurnost, u potpisanoj prijavi nadležnoj instituciji naglasite da želite ostati anonimni prema prijavljenom. Tako inspekcija može kontaktirati vas kao svjedoka, ali prijavljenoj osobi neće dati vaše podatke.

Popis veterinarskih inspekcija po gradovima, odnosno županijama nalazi se ovdje. Prijave veterinarskoj inspekciji mogu se uputiti putem web obrasca Državnog inspektorata ili putem e-maila na online-prijave@dirh.hr.

Primjeri prijava: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=589.

Prijavu svakako treba poslati i policiji i Općinskom državnom odvjetništvu zbog kršenja članka 205. Kaznenog zakona:

Ubijanje ili mučenje životinja

Članak 205.

(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,

kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,

kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.

U slučajevima trovanja, teškog zlostavljanja i ubojstva životinje odmah treba pozvati policiju jer se radi o kaznenom djelu. Trovanje životinja zabranjeno je Zakonom o zaštiti životinja (čl. 4, st. 2, tč. 14), a propisana kazna za fizičke osobe je od 10 do 15 tisuća kuna. Također, trovanje je kažnjivo i Kaznenim zakonom (čl. 205, st. 1), a predviđena je kazna zatvora do jedne godine.

Uz pismenu prijavu veterinarskoj inspekciji i policiji/Općinskom državnom odvjetništvu dobro je priložiti i fotografije ili video snimke postavljenog otrova ili ubijenih životinja i navesti lokacije na kojima je postavljen otrov. Skupite i pisane izjave svjedoka kojima su otrovane životinje ili koji imaju bilo kakva saznanja o trovanjima. Priložite ako imate za neku otrovanu životinju i dokumentaciju veterinara, obdukcijski nalaz ako je rađen i slične dokaze. Svakako iskažite bojazan za životinje, djecu i sve koji bi mogli obitavati na lokacijama na kojima se postavlja otrov, kako bi se spriječile buduće tragedije.

Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili vlasniku životinje, kao i o svjedocima koji mogu potvrditi navode iz prijave. Važno: anonimne prijave uglavnom se ne razmatraju. Ako želite ostati anonimni jer mislite da bi osoba koju prijavljujete mogla ugroziti vašu sigurnost, u potpisanoj prijavi nadležnoj instituciji naglasite da želite ostati anonimni prema prijavljenom. Tako inspekcija može kontaktirati vas kao svjedoka, ali prijavljenoj osobi neće dati vaše podatke.

Popis veterinarskih inspekcija po gradovima, odnosno županijama nalazi se ovdje. Prijave veterinarskoj inspekciji mogu se uputiti putem web obrasca Državnog inspektorata ili putem e-maila na online-prijave@dirh.hr.

Primjeri prijava: http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=589.

Prijavu svakako treba poslati i policiji i Općinskom državnom odvjetništvu zbog kršenja članka 205. Kaznenog zakona:

Ubijanje ili mučenje životinja

Članak 205.

(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,

kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,

kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.

Neprimjereni postupci od strane veterinara sankcionirani su, za najteže slučajeve povreda, člankom 208. Kaznenog zakona:

Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći

Članak 208.

Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pružanju pomoći, pregledu, cijepljenju ili liječenju životinje ne pridržava pravila veterinarske struke pa zbog toga nastupi oboljenje, znatno pogoršanje bolesti ili uginuće životinje,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

Osim Općinskom državnom odvjetništvu, neprimjereno i nestručno ponašanje veterinara može se prijaviti Hrvatskoj veterinarskoj komori.

Lovci koji ranjavaju i ubijaju pse i mačke, u lovištu ili izvan njega, jednako krše zakon kao i ostali građani.

Zakon o lovstvu dopušta lovcima ‘uklanjanje’ pasa i mačaka lutalica (članak 51., stavak 8.), odnosno članak 55. Zakona glasi:

(1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado.

(2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati
da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika,
odnosno od stada.

(3) Lovoovlaštenik ima pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću
lovištem protivno odredbi stavka 2. ovoga članka, bez naknade vlasniku psa
ili mačke.

(4) Nije dopušteno ukloniti pse koji u organiziranom lovu, na ispitima ili
utakmicama pasa u gonjenju divljači prijeđu u drugo lovište.

U stavku 2. članka 55. ‘uklanjanje’ nije definirano kao ubijanje, kako to najčešće lovci slobodno interpretiraju. Lovci nisu nadležni za zbrinjavanje životinja niti smiju koristiti oružje za uklanjanje kućnih životinja. O izgubljenim ili napuštenim psima i mačkama lovci su dužni izvijestiti udruge za zaštitu životinja ili veterinare koji će provjeriti je li životinja čipirana i oglasiti njeno udomljavanje.

Ako lovac sumnja da je životinja oboljela od bjesnoće, može ju uhvatiti koristeći mamce hranom ili strelice za privremeno uspavljivanje i otpremiti u veterinarsku stanicu u karantenu. Ranjavanje i ubijanje pasa i mačaka od strane lovaca može se prijaviti prethodno navedenim institucijama i lovnoj inspekciji.

Osim prijavljivanja lovaca koji ubiju psa ili mačku, lovce treba prijaviti i ako se kreću izvan lovišta s puškom bez zaštitne navlake. Područje 300 metara udaljenosti od kuća ne smatra se lovištem.
Ako je lovac upucao životinju koja je pod vašom skrbi, zove se policija zbog kršenja članka 205. Kaznenog zakona:

Ubijanje ili mučenje životinja

Članak 205.

(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,

kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.

Dobro je obavijestiti i Lovnu inspekciju, a popis inspektora lova nalazi se ovdje.

Golem broj zdravih pasa i mačaka ubija se svake godine zato što nema dovoljno ljudi koji bi se odgovorno i na zadovoljavajući način brinuli za njih tijekom cijelog njihova života.

Napušteni psi i mačke česte su mete zlostavljanja, trovanja i ubijanja, a stradavaju i zbog vremenskih neprilika, izgladnjelosti, bolesti ili u prometu. Životi mnogih kućnih životinja nepotrebno su ugašeni zbog nekontrolirana povećanja njihove populacije, a pravo rješenje je kastracija ženki i mužjaka.

Kastracija je učinkovit i human način spašavanja velikoga broja života, ali je to i uobičajen i jednostavan zahvat koji provode veterinari da bi se spriječilo nastajanje neželjenih legala štenaca i mačića. Uzevši u obzir da samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420.000 mačića, dok samo jedna kuja i njeno potomstvo u istom razdoblju mogu donijeti na svijet 67.000 štenadi, nužna je provedba zakonom propisane kontrole razmnožavanja kućnih i uličnih životinja.

Saznajte više:

Razlozi za kastraciju

Kastracija kao etičko pitanje

Prijavnica za kastraciju po povoljnijim cijenama

RIJEKA

Riva 10, 51 000 Rijeka
tel: 051 323 705

SPLIT

Solinska 84, 21 000 Split
tel: 021 444 049
fax: 021 488 825

ŠIBENIK

Vladimira Nazora 53, 22 000 Šibenik
tel: 022 216 416
fax: 022 216 416

POŽEGA

Industrijska 21, 34 000 Požega
tel: 034 272 265
fax: 034 272 265

VARAŽDIN

Kratka 1, 42 000 Varaždin
tel: 042 313 822
fax: 042-313-822

GRAD ZAGREB

Fra Andrije Kačića Miošića 9, 10 000 Zagreb
tel: 01 6447 194
fax: 01 6447 197

BJELOVAR

Petra Zrinskog 13, 43 000 Bjelovar
tel: 043 221 809

OSIJEK

Trg Lava Mirskog 3, 31 000 Osijek
tel: 031 215 091
fax: 031 215 091

DUBROVNIK

Vukovarska 16, 20 000 Dubrovnik
tel: 020 351 023

KOPRIVNICA

Matije Gupca 2, 48 000 Koprivnica
tel: 048 222 825, 048 674 545

GLINA

Trg bana Josipa Jelačića 2, 44 440 Glina
tel: 044 882 022

ZAGREB ISTOK

J.Zorića 1, 10 370 Dugo Selo
tel: 01 2752 436

ZAGREB ZAPAD

B. Radića 2, 10 450 Jastrebarsko
tel: 01 6281 554

Ako veterinarski inspektor ne reagira na zaprimljenu prijavu te ne izađe u nadzor, niti vam odgovori na podnesak (prijavu, pritužbu), pošaljite prijavu putem web obrasca Državnog inspektorata ili putem e-maila na online-prijave@dirh.hr.

Ovisno o vrsti prijestupa, određene državne službe nadležne su sankcionirati prekršitelje zakona.

Udruga Prijatelji životinja i ostale udruge su nevladine udruge građana te, shodno tome, nemaju službene ovlasti, jednako kao i bilo koji građanin Republike Hrvatske.

Nemamo ovlasti ulaziti na tuđi posjed, oduzimati životinje, kao ni ovlasti sankcioniranja počinitelja prekršajnih i kaznenih djela. Ovlasti da to učine imaju državne službe i njihovi zaposlenici.

Policija za životinje je organiziran sustav zaštite životinja, vrlo učinkovit i popularan u svijetu, osobito u SAD-u. U Hrvatskoj ne postoji policija za životinje ili specijalizirana inspekcija za zaštitu životinja. Udruga Prijatelji životinja u više navrata tražila je od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstvu unutarnjih poslova osnivanje inspekcije/policije za životinje koja bi se sustavno i učinkovito bavila zaštitom životinja od zanemarivanja, zlostavljanja i ubijanja, no zasad bez pozitivnog odgovora.

Trenutačno se navedeni slučajevi prijavljuju komunalnom redarstvu (koje ima ograničene mogućnosti djelovanja), veterinarskoj inspekciji (koja je odgovorna za desetke ostalih nadležnosti vezanih uz životinje i nije specijalizirana za njihovu zaštitu) i policiji (koja može djelovati samo temeljem pojedinih odredbi npr. Kaznenog zakona, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ali također nije specijalizirana za zaštitu životinja).

Inspekcija/policija za životinje bavila bi se isključivo zanemarivanjem, zlostavljanjem i napuštanjem životinja. Inspektori bi morali bi znati kako prići nepoznatoj životinji nepoznatoga zdravstvenog statusa, kako pravilno očitati čip, kako prepoznati zanemarivanje i zlostavljanje životinja. Bili bi ovlašteni tražiti počinitelja, naplatiti kaznu na licu mjesta i oduzeti životinju ako procijene da je potrebno. Surađivali bi sa skloništima, veterinarskim stanicama i policijom.

Saznajte više:

Prijedlog Udruge da se u Zakon o zaštiti životinja uvrsti inspekcija za životinje

Dopis Ministarstvu poljoprivrede – inspekcija za zaštitu životinja

Dopis MUP-u – policija za životinje