Prekršajne odredbe u Zakonu o zaštiti životinja

26. listopada 2017. na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti životinja.

Osim mnogih novih pozitivnih odredbi, u odnosu na stari Zakon o zaštiti životinja, novi Zakon propisuje veće novčane kazne za prekršitelje. Na taj način cilj ovoga Zakona je djelovati edukativno i preventivno te kroz propisane kazne smanjiti negativne prakse u ljudskom postupanju prema životinjama. Izdvajamo neke od mnogih izmjena u prekršajnim odredbama.

Dvostruko veće kazne za napuštanje životinja

Napuštanje životinja i njihovo nekontrolirano razmnožavanje glavni su uzroci povećanja broja nezbrinutih životinja i potrebe za skloništima za životinje. Zato je važno što su se gotovo udvostručile novčane kazne za fizičke osobe koje:

  • napuste domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje
  • ne paze na kontrolu razmnožavanja svojih kućnih ljubimaca te ne zbrinjavaju njihovu mladunčad.

Dosad su fizičke osobe za ove prekršaje plaćale od pet do 15 tisuća kuna, a odsad će plaćati od 15 do 30 tisuća kuna.

Jednaka visina kazne propisana je za one koji:

  • zanemaruju životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu
  • hrane životinje drugim živim životinjama osim ako je to potrebno za preživljavanje životinje
  • uzgajaju kućne ljubimce namijenjene prodaji bez rješenja
  • prodaju u trgovinama za kućne ljubimce životinje koje ne potječu iz registriranih uzgoja
  • prodaju u trgovinama za prodaju kućnih ljubimaca pse, mačke i pitome vretice.
Usporedba kazni u starom i novom Zakonu

Po starom Zakonu, novčanu kaznu od 50 do 100 tisuća kuna za pravne osobe, odnosno od 10 do 15 tisuća kuna za fizičke osobe trebali su platiti:

  • organizatori utrka pasa
  • osobe koje obavljaju operacijske i zootehničke zahvate na životinjama bez anestezije ili analgezije.

Sada trebaju platiti 30 do 50 tisuća kuna za pravne osobe, ali zato i dvostruko više kao fizičke osobe – od 15 do 30 tisuća kuna.

Starim Zakonom o zaštiti životinja fizičke osobe kažnjavale su se novčanom kaznom od 10 do 15 tisuća kuna ako su:

  • huškale životinje na druge životinje ili čovjeka ili ih dresirale na agresivnost
  • davale stimulanse ili druge nedopuštene tvari životinjama kako bi se poboljšao njihov nastup na sportskim natjecanjima ili na predstavama
  • koristile nedopuštene stimulanse i tvari u svrhu bržeg rasta i prirasta životinja te povećanja fizičkih performansi životinja.

Novi Zakon za te prekršaje propisuje novčanu kaznu od 20 do 50 tisuća kuna.

Kazne za nove odredbe u Zakonu o zaštiti životinja

Novi Zakon o zaštiti životinja donosi i mnoge nove odredbe.

Od 1 siječnja 2017. na snagu je stupila dugoočekivana zabrana uzgoja životinja u svrhu proizvodnje krzna, a javnost je s jednakim oduševljenjem dočekala i zabranu ubijanja životinja u skloništima. Za kršenje tih odredaba pravne osobe morat će platiti između 50 i 100 tisuća kuna, dok dodatnih od 15 do 30 tisuća kuna mora platiti odgovorna osoba u pravnoj osobi, a fizička osoba između 20 i 50 tisuća kuna.

Jednako visoke kazne propisane su i za one koji:

  • drže u zatočeništvu dupine i ostale morske sisavce iz porodice Cetacea
  • koriste za rasplod životinje koje nisu spolno zrele i koje nisu završile svoj rast ili životinje nakon odbijanja mladunčadi koje se još nisu oporavile ili koristi bolešću iscrpljene, ozlijeđene ili životinje koje nisu spremne za parenje
  • uvoze kože i proizvode od kože mladunaca tuljana u komercijalne svrhe
  • drže i postupaju s kućnim ljubimcima na način koji ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi, posebice djece i životinja
  • nisu osigurali odgoj ili školovanje psa pa je on opasan za okolinu.

Kaznu od 30 do 50 tisuća kuna za pravne osobe platit će:

  • skloništa koja se neće truditi oko provedbe Zakona pa npr. neće osigurati trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka te neće tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih neće nastoji udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine
  • cirkusi sa životinjama
  • pet shopovi koji ne osiguravaju pisane upute o značajkama vrste životinja te o odgovarajućem načinu držanja životinja koje se prodaju.

Iznos kazne za pravne osobe jednak je onome u starom Zakonu, no ovim Zakonom propisana je i dvostruko veća kazna za odgovorne i fizičke osobe koje počine taj prekršaj.

Kaznu od 15 do 30 tisuća kuna platit će fizičke osobe koje:

  • koriste kopitare pri izvlačenju trupaca iz šume i iznošenje ogrjevnog drva
  • drže medvjede u zatočeništvu (osim u zoološkim vrtovima i skloništima).

Iznosom od 10 do 30 tisuća kuna kažnjava se:

  • spolno općenje sa životinjama, pri čemu se fizičkoj osobi, uz novčanu kaznu, može izreći i oduzimanje kućnog ljubimca i zaštitna mjera zabrane držanja i nabavljanja druge životinje
  • bacanje na životinje petarde ili drugih pirotehničkih sredstava.

Nova odredba u Zakonu, koja ima za cilj utjecati na smanjenje problema napuštenih životinja, je i da ministar može propisati trajnu sterilizaciju u područjima s velikim problemom napuštenih pasa. Fizička i pravna osoba koja ne postupi prema toj odredbi platit će novčanu kaznu od 10 do 20 tisuća kuna.

Jedinice lokalne i regionalne samouprave plaćaju kaznu ako ne osnuju sklonište

Važna novost i velik poticaj u provedbi Zakona je i što se propisuje novčana kazna od 15 do 30 tisuća kuna za odgovornu osobu jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave ako jedinica lokalne samouprave ne sudjeluje u financiranju osnivanja i rada skloništa koja se moraju izgraditi u svakoj županiji.

Apsurdno je što dosadašnjim Zakonom o zaštiti nije bila propisana kazna za odredbu o osnivanju skloništa. Stoga su neke neodgovorne jedinice lokalne i regionalne samouprave, poput npr. Dubrovačko-neretvanske županije, deset godina ignorirale svoju zakonsku obavezu samo zato što nije bila propisana kazna, iako im problem nisu bila nedostatna financijska sredstva.

Jednaku novčanu kaznu odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave platit će i ako:

  • ne osigura sakupljanje napuštenih ili izgubljenih životinja
  • ne organizira pružanje potrebne pomoći životinjama kada nije moguće utvrditi tko je ozlijedio životinju, a vlasnik životinje je nepoznat
  • ne organizira koordinacijsku radnu skupinu kojoj je zadatak koordinirati primjenu propisa iz područja zaštite životinja i razviti dobru praksu, a u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, kroz povećanje svijesti javnosti o odgovornom skrbništvu i važnosti udomljavanja
  • ne imenuje kao člana koordinacijske radne skupine osobu odgovornu za dobrobit životinja.
Jedinstveni informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje

Stari Zakon o zaštiti životinja propisivao je da su osnivači skloništa za životinje dužni organizirati informacijski centar, no samo je grad Zagreb ispoštovao tu odredbu, dok se je u ostatku Hrvatske ignorirala.

Novi Zakon o zaštiti životinja propisuje još detaljnije da su osnivači skloništa dužni podatke o napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima evidentirati putem jedinstvenog informacijskog centra za napuštene i izgubljene životinje u Upisniku kućnih ljubimaca koji vodi Ministarstvo poljoprivrede.

Evidentira se: datum prijave nestanka životinje i datum nalaska životinje, lokacija nalaska životinje, vrsta životinje i pasmina, spol životinje, fotografija životinje u boji, identifikacijska oznaka životinje (ako je primjenjivo), podaci o skloništu u kojemu se životinja nalazi i datum udomljavanja životinje. Svi ti podaci moraju biti dostupni javnosti.

Na ovaj način, a što je potvrdila i praksa u gradu Zagrebu, znatno se utječe na smanjivanje broja životinja u skloništima i smanjivanje broja napuštenih životinja općenito te će se osigurati i transparentnost rada skloništa.

Propisana kazna za pravne osobe koje ne osnuju informacijski centar ostala je jednaka kao i prije – između 30 i 50 tisuća kuna.

Uz ovo, preporučujemo da pročitate i članke iz Zakona o zaštiti životinja koji se odnose na

Rokove provedbe

Kazne.

Objavljeno: listopad 2017.

Izbornik